Kritike

  • Jasmina Beneta, painter
    Biblijska konotacija u njegovim radovima je neminovna, bilo u samom nazivu slike ili u prozračnosti boje. Ona se suptilno provlači, ovaj put samo kao nit u priči, odmičući se od onog “biblijskog” kao glavne tematike koja ga je zaokupljala u prijašnjim radovima. Pomalo razgolićuje tematiku žene, poljupca, dodira, kroz likovnost koja se lagano oslobađa. Kao na važnoj prekretnici, bilo životnoj ili likovnoj, a čuvajući autorov senzibilitet i kompleksnost emocionalnosti, on je zaokupljen pitanjima i potragama za oblikom svog izraza. Ta pitanja nameću se, ne grubo i agresivno, ne načinom na koji smo navikli da traže mladi umjetnici, već mirnim i toplim “otiscima dubine”, snagom koja dolazi iznutra, plodnom borbom I načinom koji mu doslovno drži tlo pod nogama.  
    Iz osvrta Jasmine Benete
  • Sibila Petlevski, writer
    Perkovićeva borba s tijelom – kroz potrebu slikanja vedrine pod svaku cijenu – nadrasta njegovu osobnu, sudbinsku borbu s bolešću, i trudi se zamijeniti sliku onoga koji trpi za ljude ovjenčan trnovom krunom u prizor onoga koji se raduje za ljude “okrunjen krošnjom”. Potreba za nježnošću – ta tobože samo “ženska” potreba – rezultira Perkovićevom potragom za Animom u zrcalu, ali i stremljenjem da se na motivskoj razini postigne lepršavost i raspjevanost slatkastih “ženskih” motiva.  
    OKRUNJEN KROŠNJOM – KRATKI ZAPIS O SLIKARSKOME SENZIBILITETU STJEPANA PERKOVIĆA
    
  • Fra Zoran Livančić
    Njegov susret dviju osoba jest slika idile, ukomponirane u ukupnu smislenost svemirskog postojanja. On želi pokazati da je svaki čovjekov doživljaj ispunjen dubokim smislom i da čovjek daje svoju istinsku osobnost takvim doživljajima. Perković svojim slikama i pjesmama kao i životnim stilom afirmira ukupnost zemaljskog življenja i pun je optimizma koji osvaja.
    Povodom samostalne izložbe (Sarajevo, 9. prosinca 1999.god.)
  • MA Krešimira Gojanović, painter/graphic artist
    Njegove boje prozračne su i svijetle, sa puno bjeline koja izvire iz tkiva oblaka, pjene slapova, na tijelu grdelina i labudova, u opni školjke, gradeći nježne obraze i udove njegovih likova. Prostor na slikama ponegdje je poput magličastog cvjetnog vrtloga iz kojega izranjaju različite figure, koje su sa prostorom neraskidivo stopljene, iz njega dobivaju boju i svjetlo i u njega također projiciraju raznobojne silnice svoga jezgra, te se ponegdje posve rastvaraju u prostoru, do apstraktnih stilizacija.  
    Vizije unutarnjeg vrta - o slikarstvu Stjepana Perkovića
  • Sonja Jurišić, painter
    Kada ne bi bilo umjetničkih ličnosti, umjetnost bi prestala postojati. U djelima Stjepan Perkovića često prepoznajemo elemente ljudskog tijela, ono kao motiv, dokument o shvaćanju smisla života, dokument o umjetnikovom psihičkom i fizičkom odnosu prema ljudskom tijelu. Paraliza je sputala Stjepanovo tijelo, ali je oslobodila čist duh.
    ''Čovjek koji piše dobro, ne piše kako se piše nego kako on piše''
    (Montesquieu)
  • STANKO ŠPOLJARIĆ
    Stjepan Perković je slikar boje, boje koja je otvorena, čujna, razvijena većinom u svijetlim tonalitetima. Vibracija boje je nit koja pruža jedinstvo razigranim formama i nužnu određenost dinamici šarolikih pojedinosti. Perković započnje od refleksije u realističnom okviru, koji često napušta, intuitivno ulazeći u stanja i forme ekspresionističkog stila, istinskog odjeka njegovog umjetničkog senzibiliteta.
    O umjetnosti Stjepana Perkovića